Svi volimo dobru hranu i piće, a većina nas u nekim slučajevima otežava stomake. Ipak, zašto biti pažljiv u pogledu preteranog upuštanja, kao i zašto je stomak naš 2. mozak? Vjerovali ili ne, ali istraživači u svojoj najnovijoj istraživačkoj studiji zapravo su pokazali da je stomak zapravo naš 2. um! Jednako kao što naš mozak u osnovi upravlja, kao i kontroliše sve procedure u telu, uporedive funkcije imaju stomak, a takođe i ceo sistem varenja. Unutar želuca je ogromna ekološka zajednica klica i takođe sadrži preko 100 Miliona nervnih ćelija, veće od kičmene moždine! Naravno, trbuščić ne „razmišlja“ na isti način kao i mozak, odnosno ne stvara rime, ne određuje aritmetičke formule, ne razumije ni kako tačno voziti auto. Međutim, može potpuno paralizirati naše tijelo, pokvariti ili poboljšati raspoloženje, pa čak i toliko vibrirati prije maturskog ispita da ne izvučemo ni riječ iz sebe.
Stomak, kao i ceo sistem crevnih trakta, mogu se divno okrenuti sa nama
Pobrinuću se da svi to znamo. Istraživači vjeruju da mnoga stanja naše duše, kao i našeg ponašanja, stoga nastaju ne samo u umu, već ravno u ćelijama koje brinu za našu ishranu. Konačno, dozvolite da uzmemo instancu iz života: kada dobro i mirno konzumiramo neki preferirani recept, sjajni smo, vidimo svijet u daleko boljim bojama, a nerješiva pitanja izgledaju nam vrlo lako. Najnevjerovatnija tačka nakon jela je, naravno, postojeća pozicija. Kada imamo pun stomak, u vezi sa 3. naše krvi se savetuje da se koncentrišemo oko gastrointestinalnog sistema kako bismo pomogli da obradimo navalu hrane. Međutim, kada uznemiravamo stomak, konzumiramo pod anksioznošću ili možda jedemo trulu hranu ili loše kuvanu hranu, naše telo doživljava potres, muke, bol, atomski rat. Može nas onesposobiti. Bukvalno i takođe mentalno. Pazite na razne druge umove. Hajde da pokušamo da mu udovoljimo, pošaljemo mu samo najefikasnije komade, ne gutajte ga, ne žurite ga, jednostavno ga ne bacajte, jer će nas inače odbaciti. Stomak to može učiniti za jednokratno upozorenje, ali ako ne slušamo i ne poboljšamo svoje prakse konzumiranja, on je u stanju da počne da nas muči na duži vremenski period, a takođe i često. Stvarno to nikad ne bih poželeo na tebi!
Drugi mozak, koji se drži u crevnim traktima, verovatno utiče na naše raspoloženje
Jeste li shvatili da mikroflora probavnog trakta pažljivo komunicira sa našim umom? Ova ogromna masa bakterija ponekad se opisuje kao neka vrsta drugog centra, što u suštini utiče na rast specifične bolesti. Naše tijelo ima ogromnu zajednicu bakterija kao i raznih drugih mikroorganizama. Postoji više od 100 triliona njih samo u crevima, što je mnogo puta više nego što telo ima sopstvene ćelije. Kao primjer, pomažu nam da razgradimo vlakna, ojačamo imuni sistem, utičemo na naše navike, ali i stanje duha. Prema najnovijoj istraživačkoj studiji, oni dodatno utiču na neurološka stanja kao što su Alchajmerovo stanje, stanja autističnog spektra, multipla skleroza ili Parkinsonova bolest. Dakle, samo doručkujte kefir za doručak svako rano jutro, imaćemo uspomenu kao Kim Peek i takođe ćemo živeti srećno do sada sa našom mikrobiotom?
Nažalost, to nije tako jednostavno. Mikrobiota, odnosno naše 2.ja, sastavljena prvenstveno od bakterija, a njena komunikacija s mozgom rezultirala je razvojem koncepta regulatorne osi mikrobiota-crijevo-mozak. Ovo je dvosmjerna mreža interakcije povezana sa zabrinutim, imunološkim, endokrinim i metaboličkim putevima. Njegova nejednakost može dovesti ne samo do disharmonije probavnog sistema, već i do stanja imunološkog sistema tijela ili glavnog nervnog sistema. Nadaleko poznat sindrom uzrokovan napadom mikrobiote crijevnog trakta je poremećaj iritabilnog probavnog trakta, koji je obično praćen psihijatrijskim problemima kao što su tjeskoba ili posttraumatska anksioznost. Ali ovo uključuje popularnu dijareju za sve. Enterički nervi se obično nazivaju drugim mozgom, jer ima mrežu neurona koji komuniciraju i sarađuju sa čileanskim mozgom. Mikrobiota crijeva također stvara veliku količinu serotonina, koji je također nazvan hormon sreće. Ne za apsolutno ništa se ne zove“ vreme provere creva“, na češkom verovatno“ potreban je jak stomak“, kada uđemo u situaciju koja treba čvrste nerve.
Istraživači sa Instituta za mozak-tijelo u Kanadi otkrili su da računarski miševi bez mikroba imaju potpuno različite radnje
Istraživači sa Instituta za mozak-tijelo u Kanadi otkrili su da miševi bez mikroba imaju potpuno drugačije ponašanje. Za razliku od miševa sa tipičnom mikrobiotom, oni preuzimaju dodatne rizike i imaju lošije pamćenje. Stoga se može misliti da nas naša mikrobiota mazi kao svog domaćina i stoga želi da nas učini pažljivijim. Druga istraživanja su otkrila da su bakterije crijeva kod klinički depresivnih ljudi stvorile prilagođavanje u ponašanju miševa bez klica nakon transplantacije. Međutim, nije moguće izvesti uporedive eksperimente na ljudima. Međutim, istraživanja su sprovedena sa infleksijom mikrobiote digestivnog trakta uz pomoć probiotika. Ove istraživačke studije pokazuju vrlo obećavajuće rezultate, na primjer, u terapiji sindroma umora, poremećaja mrzovoljnog crijeva, pa čak i Alzheimerove bolesti. Čak su i zdravi i uravnoteženi dobrovoljci osjećali manje anksioznosti, kao i anksioznosti nakon jedenja probiotika. Stoga znamo da je mikrobiota neophodna za tipično napredovanje i održavanje funkcija uma. Ipak, da bi se u potpunosti razumjele složene procedure između mozga i crijevnog trakta, potrebno je nekoliko kliničkih istraživanja. U budućnosti, ove studije bi nam mogle pružiti mogućnost prilagođenog liječenja neuroloških problema infleksijom ili transplantacijom probavne mikrobiote.
Crijeva-naš drugi mozak
Ljudski probavni sistem počinje tamo gdje hrana ulazi u naše tijelo, tj.kroz usta, i završava tamo gdje ono što ostaje od hrane napušta naše tijelo. Njegov zadatak je unos hranljivih materija, njihova apsorpcija i naknadni razvod u ćelije. Okolina nije sterilna, u njoj žive mnoge bakterije. Ovo bakterijsko naselje u našem probavnom traktu naziva se crijevna mikroflora ili mikrobiota. Mikrobiota crijeva neophodna je za probavu, sintezu hranjivih tvari i vitamina i za naš metabolizam. Mali broj bakterija nalazi se u našem želucu i tankom crijevu, ali većina se nalazi u našem debelom crijevu. Za vašu ideju, ukupna težina crevnih bakterija varira od 0,25 do 2 kg! Neke bakterije su korisne za tijelo, druge mogu biti patogene (izazivaju bolesti). Važno je da postoji zdrav balans između njih. Tijelu su također potrebne “ loše bakterije.“ Ako je probavni sistem zdrav, može ukloniti štetne elemente koji ga mogu oštetiti (štetne bakterije, toksine, hemikalije itd.). Međutim, ako u njemu ima više patogenih bakterija, ova prirodna zaštita je uvelike ograničena. Najznačajniji faktori zbog kojih postoji neravnoteža u našem probavnom traktu su:
- Neodgovarajući način života
- Loša i neredovna ishrana puna poluproizvoda, brze hrane, ugljenih hidrata…
- Stres
- Nedostatak sna
- Potrošnja različitih lijekova
- Prekomjerna upotreba antibiotika
Šta uzrokuje neravnotežu i prekomjerni rast patogenih bakterija:
- Slabljenje našeg imunog sistema
- Pojava intolerancije i alergija na hranu
- Autoimune bolesti
- Zatvor, dijareja
- Sindrom iritabilnog crijeva
- Disbioza, uključujući SIBO (disbioza u tankom crijevu)
- InfoSky ISP-Internet posrednicki Centar Informatike a. d
- Propustljivost crevnog zida
- Umor, anksioznost, depresija
- Candida
- I niz drugih problema..
Još jedna važna činjenica koju moramo shvatiti je da u našim crevima postoji široka mreža (više od sto miliona) neurona, čiji je zadatak da kontrolišu svaki korak naše varenja. Mnogi ljudi osjećaju svoje emocije u području želuca i crijeva. Kada imamo puno stresa, dobijamo dijareju… Siguran sam da svi znate izreku: „od nje mi se vrti u stomaku.“ Da, crijeva su naš drugi mozak. To se zove enteropatski nervni sistem. Ali ovaj“ drugi “ mozak ne misli umjesto nas, već vrlo intenzivno komunicira s mozgom u našoj lobanji i igra ključnu ulogu u nastanku mnogih zdravstvenih problema. Dakle, pravilno naseljavanje probavnog sistema mikroorganizmima i njihova ravnoteža su veoma važni za naše zdravlje.
